252
toe usu (III. usuga) ia
32. Usu Mapiva
ia
33. Usu Ama ia Matoto ia
Talaleomalie 'o le af. o Mata'utia i Fagaloa tasi 'o Taetipatipa teine
]\I u a
'o le af. o T u i ä i S a fa t a tasi 'o Ama ia Matoto F a r a m a u 1 a 1 o
'o le af. o Laumat iamanu i Siumu
tasi 'o Ama ia Si'u
Salevalasi p. 279.
geheiratet von Lei'ataua le Tauä ia Tua- futiinolemole, gehören das Mädchen Fuatapuivae, welclie den Saipa'ia Tui- maleali'ifano freite (siehe A. b. 9. gen 31,
Vaie'e. Abst. oben gen 30. Anni. 1.
siehe das Bild No. 26 (p. 236). Die Kriegskeule, die er dort in Händen hält, ist berühmt.
lebt.
5. Die Nachkommen des Asomua.
21. Usu Asomua
(I. usuga) ia
toe usu (II. usuga) ia toe usu (III. usuga) ia
toe usu (IV. usuga) ia toe usu (V. usuga) ia
toe usu (VI. usuga) ia
toe usu (VII. usuga) ia
toe usu (VIII. usuga) ia
22. Usu Atanoa (I. usuga) ia
toe usu (II. usuga) ia toe usu (III. usuga) ia
23. Usu Leatigaga ia
Leoleo i Lai o ata tasi 'o Nonu
El ei ti uo mai Moto'otua tasi 'o Tonumailau Ta'atea i Lavega-Faleata tasi ’o Atanoa i Seleiva'a ma Talaepä teine Aaone i Lupese'e-Nofoali'i tasi 'o Asuao Falenaoti Füfe'ai
'o le af. o Tauiliili i Amaile tasi 'o Tupuola Leapagatele
r o le af. o Tumanuvao i Saga tasi 'o Talaleuloto V a e m a n u
le af. o Mageafaigä i le Faletele i Gaga'e i Nu'uuli tasi 'o Fa'aitenu'u Fuotoga o laumea r o le af. o Le Oso i le Faletele i Sisifo i Leone tasi 'o Masiasomua ma Iliganoa teine M a n u i t a e a o 'o le af. o Mosoaotele i Fogavai tasi 'o Tevaseu le af. o Lupemua i Toloialasiumu tasi 'o Luatoloa Ali'itasi i Maninoa
'o le af. oSu'a i Sa 1 e 1 o 1 oga tasi 'o Leatigaga Tologauvale 'o le af. o Tuioti i Leulumoega tasi 'o Ti'a
ma Tau tu 'ui tum u teine
siehe 4. gen 20, Bruder der Tapusalaia.
früher Inlanddorf bei Maniani und Vai- vase in Vaiinauga.
Usu Nonu iaPaloloiFalelatai tasi 'o Tofaeono (sechs tofa = sasa'e Umriihrer) ma '0 Niu ma Lalovi- mamä teine. E usuia Lalovimamä e se ali'i Yaimauga. Da sie nicht gebar, so nahmen sie ihren Bruder '0 Niu an Kindesstatt an. Usu Tofaeono N i u ia T a i a i, 'o le af. o T a 1 i u 1 i i Lauli'i tasi 'o Le Niu i Lauli'i. Vergleiche auch die Geschichte von Nonu und Saolevao bei Turner p. 50.
war auch mit Taua'a verheiratet (siehe Salevalasi 0. b. 2. gen 22).
vergl. flp. Apia.
„im Grossen Haus des Ostens“.
Nachkommen ausgestorben.
„im Grossen Haus des Westens“.
Nachkommen ausgestorben.
heiratete die Tochter des Veleutumamä von Salani, geboren Masaga.
Siuinu.
dp. Salelologa.
Sohn des Tuiaana Tamälelagi. V. usuga (p. 169).
flp. Salelologa p. 52.