!)2
27. I'su Lealania nu’a
Aunioegalogo ia
28. I'su Lea la ma n u'a
(1. usuga) ia
tue iisii dl. usuga) ia
21). I'su Loavaegogo
ia
:{<>. r su Lea la manu’a
ia
81. Fsu Va'iimole'aiia
1 1. usuga) ia
toe usu (II. usuga) ia
82. FsuTagaloa ia-leVa'aiga
(I. usuga) ia
tue usu dl. usuga) ia
tue usu (III. usuga) ia
'o Lagi
V» le af. o M u a g u t ut i ’a T u i a a u a tasi 'o Lealauiauu a
Si li a
'o le af. o A u a e i Fa 1 el a ta i tasi Loavacuouo Va ’a f u s u ui a t a a 1 a
'o le af. o le Tuimaleali'ifauo Suatii>ati]>a i Falelatai tasi ’o Lea t i vä osa 1 a fa i
Liuleiuauga ia Tai»usalaia 'o le af. o Luiuapa i togaoä i Si uiuu
tasi 'o Lealaiuauu’a um (foga feine ma ’o Fua feine
T uieleafu
'o le af. o Niupiilusü i Palauli tasi 'o Ya'ainole’ana
le af. o Tauiliili i Saleaula tasi ’o Tagaloa ia le Va’aiga le af. o le Mata'afä i Palauli tasi ’o Ta]iiisalaia ia Leota
T o o a
’o le af. o Toilolo i Täga tasi ’o Aoto'a feine Taofi
’o le af. o Aga vale i Safo- t u 1 a fa i
tasi 'o Va le osamoa feine T o i 1 a 1 o
’o le af. o Fi u i Sili tasi ’o Aolele feine
Hie Nachkommen der Lagi dürfen sieh auch Samuagututi'a nennen. Siehe IV. A. b. 2. gen 26.
auch Loavaegogo.
siehe IV. A. b. 11.
heiratete den Mata'afa Fa'asuamaleaui (siehe Salevalasi Atuai. richtiger Tagaloa ia Loavaegogo, lebte in Tufu.
siehe Abst. Tolufale (IV. A. b. 13).
siehe 11p. a. 17; Abst. IV. A. b. 11.
siehe 11p.
51 »
siehe 2. gen 23.
taupou Siumu. 1898. Vergl. gen 29.
taupou Saleaula. 1898. Siehe Grossmutter.
Sili in Tufu Gautavai.
taupou Tufu. 1898. Siehe die Mutter.
5. Die Nachkommen des Tagaloalagi und der Sinaalaua.
(Taoa, Fata und Maulolo, Li'ava'a, Mailo und Feana'i.)
11. Psu Tagaloalagi
ia
12. F usuia Si na lagi lagi
i‘
Sinaalaua
'o le af. o Lafaisaotele tasi ’o S i n a 1 a gi 1 a g i
AI a 1 ä 1 a t e 1 e i S a 1 a i 1 u a
tasi ’o Lelapueisalele feine ma Oleäifale’ava
Siehe 3 wegen dieser Heirat.
Nach der Geschichte von der Matte La- gava'a ist Tualafalafa die Frau des Tagaloa, die Sinalagilagi gebar (II. c.) und nach Stuebel p. 61 war letztere eine Frau des Tagaloa. die Brautgabe der Sina war eine Taube und ein Sultanshuhn (siehe die Geschichte von der Taube Malama in Atua). der Bruder des Malftla hiess Tiu. Lelapueisalele (auch Le Lapuaisalele) heiratete den Luafataali'i von Manono (siehe IV. A. b. 13).