Teil eines Werkes 
Bd. 1 (1902) Verfassung, Stammbäume und Überlieferungen
Entstehung
Seite
92
Einzelbild herunterladen
 

!)2

27. I'su Lealania nua

Aunioegalogo ia

28. I'su Lea la ma n u'a

(1. usuga) ia

tue iisii dl. usuga) ia

21). I'su Loavaegogo

ia

:{<>. r su Lea la manua

ia

81. Fsu Va'iimole'aiia

1 1. usuga) ia

toe usu (II. usuga) ia

82. FsuTagaloa ia-leVa'aiga

(I. usuga) ia

tue usu dl. usuga) ia

tue usu (III. usuga) ia

'o Lagi

V» le af. o M u a g u t ut ia T u i a a u a tasi 'o Lealauiauu a

Si li a

'o le af. o A u a e i Fa 1 el a ta i tasi Loavacuouo Vaa f u s u ui a t a a 1 a

'o le af. o le Tuimaleali'ifauo Suatii>ati]>a i Falelatai tasio Lea t i osa 1 a fa i

Liuleiuauga ia Tai»usalaia 'o le af. o Luiuapa i togaoä i Si uiuu

tasi 'o Lealaiuauua um (foga feine mao Fua feine

T uieleafu

'o le af. o Niupiilusü i Palauli tasi 'o Ya'ainoleana

le af. o Tauiliili i Saleaula tasio Tagaloa ia le Vaaiga le af. o le Mata'afä i Palauli tasio Ta]iiisalaia ia Leota

T o o a

o le af. o Toilolo i Täga tasio Aoto'a feine Taofi

o le af. o Aga vale i Safo- t u 1 a fa i

tasi 'o Va le osamoa feine T o i 1 a 1 o

o le af. o Fi u i Sili tasio Aolele feine

Hie Nachkommen der Lagi dürfen sieh auch Samuagututi'a nennen. Siehe IV. A. b. 2. gen 26.

auch Loavaegogo.

siehe IV. A. b. 11.

heiratete den Mata'afa Fa'asuamaleaui (siehe Salevalasi Atuai. richtiger Tagaloa ia Loavaegogo, lebte in Tufu.

siehe Abst. Tolufale (IV. A. b. 13).

siehe 11p. a. 17; Abst. IV. A. b. 11.

siehe 11p.

51 »

siehe 2. gen 23.

taupou Siumu. 1898. Vergl. gen 29.

taupou Saleaula. 1898. Siehe Grossmutter.

Sili in Tufu Gautavai.

taupou Tufu. 1898. Siehe die Mutter.

5. Die Nachkommen des Tagaloalagi und der Sinaalaua.

(Taoa, Fata und Maulolo, Li'ava'a, Mailo und Feana'i.)

11. Psu Tagaloalagi

ia

12. F usuia Si na lagi lagi

i

Sinaalaua

'o le af. o Lafaisaotele tasio S i n a 1 a gi 1 a g i

AI a 1 ä 1 a t e 1 e i S a 1 a i 1 u a

tasio Lelapueisalele feine ma Oleäifaleava

Siehe 3 wegen dieser Heirat.

Nach der Geschichte von der Matte La- gava'a ist Tualafalafa die Frau des Tagaloa, die Sinalagilagi gebar (II. c.) und nach Stuebel p. 61 war letztere eine Frau des Tagaloa. die Brautgabe der Sina war eine Taube und ein Sultanshuhn (siehe die Geschichte von der Taube Malama in Atua). der Bruder des Malftla hiess Tiu. Lelapueisalele (auch Le Lapuaisalele) heiratete den Luafataali'i von Manono (siehe IV. A. b. 13).